Beba ima stanke između udisaja
Vjerojatno ste primjetili kako se bebin ritam disanja mijenja kako spava. U početku može disati brzo, zatim uspori disanje, ima pauzu 5 do 10 sekundi i zatim opet ubrzano diše. Liječnici ovo nazivaju "periodičnim disanjem" i normalno je kod djece do šestog mjeseca starosti. Djetetovo disanje može pratiti ovaj uzorak do 5% ukupnog vremena koje dijete spava.
Mogući razlog za brigu: Kod neke djece se može javiti centralna apneja u snu, pa ta djeca prestaju disati na 20ak sekundi. Ove epizode su normalne i mogu biti uzrokovane nezrelosti središnjeg živčanog sustava koje regulira disanje. Ako pauze u disanju traju dulje od 20 sekundi, možda će liječnik htjeti pregledati dijete i poslati kod specijaliste na procjenu. U većini slučajeva nema razloga za brigu.
Što učiniti: Dijete će lakše disati ako ga stavite na leđa dok spava. Ali ako dijete prestane disati , dodirnite ga ili nježno prodrmajte kako biste vidjeli reagira li na podražaj. Ako ne reagira, odmah treba hitnu medicinsku pomoć. Ako dijete prestane disati, postane mlohavo, poplavi ili problijedi, guši se, može imati životno ugrožavajuću epizodu ili neobjašnjiv respiratorni problem. U oba slučaja započnite s reanimacijom prilagođenom djetetu i nazovite 112 za hitnu medicinsku pomoć (194). Nastavite s reanimacijom dok ne dođe medicinsko osoblje ili dok beba ne prodiše.
Beba hrče
Ako beba povremeno hrče dok spava, to vjerojatno nije zabrinjavajuće. Mnoge bebe hrču kada imaju začepljen nos, a to je stanje često u prvim tjednima života. Ako je beba prehlađena uključite ovlaživač zraka u prostoriji u kojoj beba spava (ako ga imate).
Uporno hrkanje može ponekad upućivati na problem.
Hrkanje bebe uvijek je dobro spomenuti pedijatru, čisto da bi se bilo na sigurnoj strani. Pedijatar može provjeriti probleme ili poslati dijete na specijalistički pregled.
Beba se jako znoji
Neke se bebe jako znoje tijekom najdubljeg tijela sna i odjeća im bude jako mokra. Bebe provode puno više vremena u dubokom snu, pa je vjerojatno i da će se i znojiti više od odraslih osoba i starije djece.
Znojenje je vrlo često, ali pretjerano znojenje može značiti da nešto nije u redu. Na primjer, jako znojenje prilikom jela može biti znak kongenitalne bolesti srca, različitih infekcija i apneje u snu. Pregrijavanje je također rizik od SIDS-a.
Soba u kojoj beba spava treba biti topla, ali ne pretopla. Namjestite temperaturu na raspon u kojem je ugodno lagano odjevenoj odrasloj osobi. Odjenite dijete u toliko slojeva odjeće u kojima bi i Vama bilo ugodno spavati bez pokrivača. Oduprite se želji za umotavanjem bebe i deku držite podalje bebinog kreveta.
Zapamtite ovo pravilo. Ako je Vama vruće, vjerojatno je i bebi vrući. Ako je u kući prohladno, a beba odjevena lagano se i dalje znoji, razgovarajte o tome s pedijatrom.
Beba se ljulja
Mnoge bebe tješi ritmični pokret (naprijed-natrag) poput nježnog pokreta stolice za ljuljanje. Neke bebe se ljuljaju dok su u puzećem stavu, a neke dok sjede. Ljuljanje tijela počinje sa otprilike 6 do 9 mjeseci starosti i može biti praćeno lupanjem glavom. Uglavnom nije znak problema u razvoju ili emocionalnom sazrijevanju.
Probajte s blagim pristupom. Ako beba osjeti da Vi želite prestanak ljuljanja, može to shvatiti kao izazov i nastaviti s takvim ponašanjem. Odmaknite krevet djeteta od zida ako je ljuljanje jako glasno. Pričvrstite sve vijke u krevetu.
Beba udara glavom
Poput ljuljanja, lupanje glavom je uobičajeno ponašanje koje nekim bebama služi da se same utješe.Neobično je kako beba udaranje glavom može koristiti kao distrakciju od neke druge boli poput nicanja zuba ili upale uha. Ovo ponašanje se javlja nakon 6. mjeseca života, a može trajati nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Većina djeca ga preraste s tri ili četiri godine. Rijetko kad je znak većeg problema. Možete to spomenuti liječniku.
Beba struže zubima
Više od polovine beba struže zubima, pogotovo dok spavaju. Ovo ponašanje se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je najčešće kod djece kojima raste prvi zub (obično oko 6. mjeseca). Iako zvuk može biti iritirajući, struganje vjerojatno neće naškoditi zubima.
Razlozi zbog kojih se javlja ovo ponašanje uključuju osjećaj novog zuba, bol (zbog uha ili nicanja zuba npr.) i problemi s disanjem (zbog začepljenog nosa).
Ovo ponašanje možete spomenuti djetetovom liječniku i stomatologu. Prvi posjet stomatologu bi se trebao dogoditi sa oko godine dana. Liječnik i stomatolog mogu procijeniti što je u pozadini ove navike i provjeriti uzrokuje li ono oštećenja cakline. Malo beba toliko jako struže zubima da uistinu oštetilo zube.
Razlozi zbog kojih se javlja ovo ponašanje uključuju osjećaj novog zuba, bol (zbog uha ili nicanja zuba npr.) i problemi s disanjem (zbog začepljenog nosa).
Ovo ponašanje možete spomenuti djetetovom liječniku i stomatologu. Prvi posjet stomatologu bi se trebao dogoditi sa oko godine dana. Liječnik i stomatolog mogu procijeniti što je u pozadini ove navike i provjeriti uzrokuje li ono oštećenja cakline. Malo beba toliko jako struže zubima da uistinu oštetilo zube.
